POGODI – Miladinovic Sandra

Please wait...
Print Friendly, PDF & Email

pogodi

POGODI

Pogodi kako mi sjaje one vragolaste staze detinjstva,
kad sam se radovala slobodi bez znanja,
i treperila na vetru kao list breze,
preskakala vrbake i bistre potoke,
kao da umesto nogu imam krila poput lepeze!!!

A, snovi, pusti snovi – i danju i nocu,
kraja im nema dok ruke beru uzrele sljive,
i ja rastem u zenskog boema…
Priznaj da nije to lako, na ovim poljima mesta nema,
za dusu zeljne sokolice,
sa tvrdjavom oko nje za nemirne ptice!!!

A, nebo je veliko…zar ne?
Ima mesta za sve!?

Pogodi kako mi sjaje one vragolaste staze detinjstva,
iz perspektive zrele zene, koja za ljubav jos ne zna,
sem za onu sto pruza bez cenjkanja…
Ta tajna bi te sigurno prepala,
jer to sam ja – zagonetna,
a, cini se da ko otvorena knjiga se citam,
pa cutim i samu sebe pitam…
Kuda hitam…..!?
Beskraj me zove kroz prozore…
prilazim mu cuteci…
i kao balerina vrteci se na pozornici!
Tabani su vruci, ali neka….

© Miladinovic Sandra

FavoriteLoadingAdd to favorites

193total visits,1visits today

Stalna veza (link) ka ovom članku: http://poezijascg.com/poezija/archives/36995

Ostavite odgovor

Your email address will not be published.

http://poezijascg.com/poezija/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_bye.gif  http://poezijascg.com/poezija/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_good.gif  http://poezijascg.com/poezija/wp-content/plugins/wp-monalisa/icons/wpml_negative.gif 
more...
 

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.